RTV Jablanica11. Juna 2025.Iznimno toplo vrijeme kakvo je proteklih dana bilo na području čitave Hercegovine, potvrđuje ranije prognoze meteorologa da će i naredni dani biti pretopli i da će temperature prelazit 35 stepeni celzijusa. Visoke temperature kao i visoke razine UV zračenja izrazito su stresne za organizam i mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Kada se govori o zaštiti zdravlja ljudi od visokih temperatura i zaštiti od UV zračenja treba napomenuti da su posebno ugrožene skupine:
- djece,
- osobe starije dobi,
- trudnice,
- hronični bolesnici,
- osobe koje rade na otvorenom prostoru
Kao posljedica visokih temperatura može doći do štetnih posljedica za zdravlje ljudi (sunčanica, toplinski udar, dehidracija…) pa je važno:
– izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina od 10– 18 sati (zadržavati se u hladu ili u zatvorenim rashlađenim klimatiziranim prostorima),
– u intervalu od 11-15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenja kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 posto,
– u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema,
– ograničiti vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavati sunce u gore navedenom periodu,
– paziti da izlazak iz hladnog prostora na vruće bude postepen (klimatizirane prostorije),
– redovno provjetravati prostorije, a u toku dana navući roletne na prozore,
– tuširati se i kupati u mlakoj vodi,
– piti dovoljno tekućine u prvom redu vode, prirodnih nezaslađenih voćnih sokova i mlijeka,
– alkohol, gazirana pića i pića bogata kofeinom treba izbjegavati jer oni stimuliraju izlučivanje tečnosti iz organizma čime su šanse za dehidracijom veće,
– jesti laganu i probavljivu hranu – salate od povrća, dosta voća, (lubenice, dinje, breskve, kajsije, paradajz, krastavac, mrkvu jer sadrže preko 80% vode, dosta vitamina i minerala), lagane čorbe, nemasne sireve, ribu itd. Jesti češće manje obroke,
– izbjegavati prženu i masnu hranu,
– ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnicа,
– osobama starijim od 65 godina savjetuje se da piju vodu bez obzira jesu li žedne, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode,
– hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove,
– nositi svijetlu odjeću, prozračnu i od prirodnog materijala, nositi šešire i kape, kao i zaštitne naočale, koristite laganu posteljinu,
– koristiti kreme za sunčanje, nanošenjem na kožu pola do sat prije izlaganja suncu. Naročitu pažnju posvetiti maloj djeci, te za njih koristiti zaštitne kreme sa najvišim faktorom.
– nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima,
– tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, što prije otiđite u hladan prostor.
Praktični savjeti u slučaju ekstremnih vrućina-toplotnih udara
Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar najčešće može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez bilo kakvog predhodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu.
Potrebno je hitno potražiti pomoć ljekara, skloniti se na hladnije mjesto i piti dosta vode ili voćnih sokova. Po mogućnosti istuširati se mlakom vodom.
Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vrućina, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovretne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.
Skrećemo pozornost, te savjetujemo građanima da se pridržavaju gore navedenih upustava, navodi se u preporukama Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.
